Brzi Brod
Brzi Brod | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Nišavski |
Grad | Niš |
Gradska opština | Medijana |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 4452 |
Geografija | |
Koordinate | 43°18′22″N 21°58′00″E / 43.306166°N 21.966666°E / 43.306166; 21.966666 |
Nadmorska visina | 203 m |
Brzi Brod Brzi Brod (Srbije) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 18116 |
Pozivni broj | 018 |
Registarska oznaka | NI |
Koordinate: 43° 18′ 22" SGŠ, 21° 57′ 60" IGD Brzi Brod je mesna zajednica u gradskoj opštini Medijana na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se na levoj obali Nišave u širem gradskom prostoru Niša, udaljen 6 km istočno od centra grada. Prema popisu iz 2002. bilo je 4452 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 3665 stanovnika).
Istorija
Pored preistorijskih nalaza, iz bronzanog doba poznatog pod nazivom „Meridijan grupa“[1] na ataru Brzog Broda je i lokalitet rimska Medijana, nekadašnji suburbijum Naisusa sa kompleksom građevina na 40 hektara površine bogatih Rimljana i palatom cara Konstantina Velikog.[2] Ima tragova i rimskog kastela. U blizini ovih lokaliteta negde u srednjem veku nastao je i Brzi Brod.
U vreme Turskog popisa iz 1498. godine u Brzom brodu je bilo 14 hrišćanskih kuća (3 neoženjenih, 1 udovička), 11 kuća muslimana i 17 kuća benaka (muslimana ratara). U selu su radile i dve vodenice, a prihod im je bio 2.650 akči.
Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, Brzi Brod je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas. Po tom popisu imalo je 8 kuća, 2 samačka domaćinstva, 27 muslimana.[3]; tom prilikom, pored drugih prihoda, upisan je i prihod od proizvodnje pirinča u iznosu od 552 akče.
U 16. veku Brzi Brod su ga naseljavali isključivo muslimani, a od 17. veka do oslobođenja ovog kraja od Turaka 1878. godine u njemu je živela raja, ali je bilo i muslimana (Turaka). Oslobođenje ga je zateklo kao spahiluk Abaz-bega s nekoliko vodenica na Nišavi i Kutinskoj vadi (otočnici Kutinske reke). Osim što je služila vodeničarstvu, ova vada koristila se i za navodnjavanje pirinčanih polja u 15. i 16. veku, a u novije vreme za navodnjavanje bašti.
Godine 1878. Brzi Brod je bio selo sa 13 zadružnih domaćinstava i 111 stanovnika, a 1930. godine selo sa 57 domaćinstava i 416 stanovnika.
Brzi Brod je do 1955. godine selo u okolini Niša. Otada se njegov razvoj odvijao eksplozivno. Pod uticajem radničkih pridošlica sa svih strana (iz okolnih i udaljenih zaplanjskih i nišavskih sela, ali i iz Makedonije, Like itd.), kao i pod uticajem promena u autohtonom stanovništvu selo je bitno promenilo svoju socio-ekonomsku strukturu.
Godine 1971. imalo je 26 poljoprivrednih, 29 mešovitih i 497 nepoljoprivrednih domaćinstava. Time je Brzi Brod izgubio tradicionalna seoska obeležja i dobio najpre prigradsko-mešovita a od sedamdesetih-osamdesetih godina 20. veka i gradska obeležja (radničko naselje). U pogledu lika, međutim, u velikoj meri je i danas sačuvao svoja ruralna obeležja.
Demografija
U naselju Brzi Brod živi 3528 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,3 godina (37,2 kod muškaraca i 37,4 kod žena). U naselju ima 1477 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 4325 | 97.14% | ||
Makedonci | 23 | 0.51% | ||
Romi | 22 | 0.49% | ||
Bugari | 7 | 0.15% | ||
Crnogorci | 2 | 0.04% | ||
Ukrajinci | 2 | 0.04% | ||
Hrvati | 1 | 0.02% | ||
nepoznato | 66 | 1.48% |
m | ž | |||
? | 18 | 24 | ||
80+ | 10 | 24 | ||
75-79 | 25 | 50 | ||
70-74 | 52 | 58 | ||
65-69 | 117 | 100 | ||
60-64 | 131 | 126 | ||
55-59 | 132 | 130 | ||
50-54 | 183 | 172 | ||
45-49 | 196 | 173 | ||
40-44 | 183 | 173 | ||
35-39 | 166 | 169 | ||
30-34 | 142 | 160 | ||
25-29 | 159 | 165 | ||
20-24 | 168 | 164 | ||
15-19 | 190 | 159 | ||
10-14 | 134 | 164 | ||
5-9 | 114 | 116 | ||
0-4 | 102 | 103 | ||
prosek | 37.2 | 37.4 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 880 | 8 | - | 4 | 350 | 19 | 68 | 93 | 25 | 102 |
Ženski | 683 | 15 | - | - | 269 | 2 | 4 | 106 | 31 | 19 |
Oba | 1563 | 23 | - | 4 | 619 | 21 | 72 | 199 | 56 | 121 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 4 | 20 | 63 | 21 | 37 | 18 | - | - | 48 | |
Ženski | 7 | 9 | 16 | 53 | 111 | 15 | - | - | 26 | |
Oba | 11 | 29 | 79 | 74 | 148 | 33 | - | - | 74 |
Reference
- ↑ Draga Garašanin, Bronzano doba Srbije Tekst iz kataloga izložbe "Bronzano doba Srbije", Narodni muzej, Beograd, 1972.
- ↑ Petrović P., 1983 Niš u antičko doba, u: Istorija niša I, Niš, 1983, 53-75.
- ↑ „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 2014-08-24.
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
1. Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 12.
Spoljašnje veze
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- p
- r
- u
Berbatovo • Berčinac • Brenica • Brzi Brod • Bubanj • Vele Polje • Vrelo • Vrtište • Vukmanovo • Gabrovac • Gornja Vrežina • Gornja Toponica • Gornja Trnava • Gornje Međurovo • Gornji Komren • Gornji Matejevac • Deveti Maj • Donja Vrežina • Donja Toponica • Donja Trnava • Donje Vlase • Donje Međurovo • Donji Komren • Donji Matejevac • Jasenovik • Kamenica • Knez Selo • Kravlje • Krušce • Lalinac • Leskovik • Malča • Medoševac • Mezgraja • Miljkovac • Mramor • Mramorski Potok • Niš • Oreovac • Paligrace • Paljina • Pasi Poljana • Pasjača • Popovac • Rujnik • Sečanica • Suvi Do • Supovac • Trupale • Hum • Cerje • Čamurlija • Čokot