Drevni Rim |
Članak je dio serije: Politika i uprava Drevnog Rima |
|
Periodi |
Rimsko Kraljevstvo 753. pne. – 510. pne. Rimska Republika 510. pne. – 27. pne. Rimsko Carstvo 27. pne. – 476. n.e./1453 Principat Zapadno Carstvo | Dominat Istočno Carstvo | |
Redovni magistrati |
|
Izvanredni magistrati |
|
Titule |
Imperator |
Institucije i pravo |
|
Druge države
pogledaj • razgovor • uredi |
Centurijska skupština (lat. Comitia centuriata) u starom Rimu je bila sazivana od strane bivših magistrata (konzuli, diktatori, pretori). Sakupljale su se po centurijama - vojnim i ekonomskim razredima pod punom ratnom opremom u bojnom redu i sazivane su izvan gradskih zidina. Svaka centurija je nosila jedan glas, odluka im je bila lex tj. zakon koji je stupao na snagu tek nakon što ga odobri senat. Posle izdavanja Hortezijevog zakona iz 287. pne., odluke plebsa po tribunskim skupštinama su izjednačene sa centurijanskim. Zakonodavna delatnost prelazi na tributske skupštine i one su izabrale prve konzule. Po Servijevom uređenju presudan značaj u tim skupštinama imali su građani sa visokim imovinskim cenzusom.
Povezano
| Ovaj članak o historiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti. |