Procesija bušara
Procesija bušara | |
---|---|
Nematerijalna svjetska baština | |
Mađarska | |
Regija: | Evropa i Sjeverna Amerika |
Godina upisa: | 2009. (4. zasjedanje) |
ID: | 00252 |
Ugroženost: | ne |
Poveznica: | UNESCO |
Procesija bušara (mađarski: Busójárás, hrvatski: Pohod bušara) je šestodnevni karneval koji se održava svake godine krajem februara u mađarskom gradu Mohaču u Baranji.[1]
Njime se obilježava kraj zime i evocira uspomena na protjerivanje Turaka. Ime je dobio po zastrašujuće zamaskaskiranim muškarcima, bušarima (busós), koji nose velike drvene maske i vunene ogrtače.[1] Njihov izgled nalikuje na kastavske zvončare.
Karneval Busójárás uvršten je 2009. na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi.[1]
Karakteristike i historija
U Mohaču se porijeklo tog običaja veže uz legendu o protjerivanju Turaka, njih su istjerali Hrvati (Šokci), prebjegli preko močvara na mohački otok, kojima je dojadilo bježanje i turska dominacija; pa su se zamaskaskirali i pod okriljem noći prešli Dunav i isprepadali Turke bukom svojim priručnih instrumenta i izgledom, te ih tako udaljili od Mohača.[2]
Festival je višeslojan, od natjecanja za najbolji dječji kostim i masku, do prezentacije izrada maski i vještina ostalih zanata. Finale karnevala je dolazak više od 500 maškara (busós) čamcima preko Dunava u grad, koji se zatim kočijama ili maštovito kostimiranim vozilima provozaju do centralnog trga - Kola. Vrhunac je spaljivanje lijesa, koji simbolično predstavlja zimu, slavlje se nastavlja gozbama i muzikom po cijelom gradu.[1]
Iako je karneval nastao među mohačkim Šokcima, on je danas opći simbol grada i uspomena na velike događaje u njegovoj historiji. Više od društvenog događaja, karneval je izraz pripadnosti gradu, društvenoj skupini i naciji.[1] On igra važnu društvenu ulogu nudeći priliku sudionicima da se originalno izraze u svojoj zajednici. Umjetnost i zanate koji ga prate sačuvale su brojne skupine bušara različitog kulturnog porijekla, od tehnika rezbarenja maski do same ritualne procesije i prenijeli ga generacijama do današnjih vremena.[1]
Izvori
Vanjske veze
Busó Carnival Arhivirano 2015-09-07 na Wayback Machine-u (en)
- p
- r
- u
Obala Dunava, Budimska palača i Andrássy út u Budimpešti • Staro selo Hollókő • Nacionalni park Hortobágy • Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša 1) • Benediktinska opatija Pannonhalma • Nacionalni park Nežidersko jezero 2) • Ranokršćanska nekropola Sopianae • Tokajski vinogradi
Procesija bušara na Mohaču • Sokolarstvo3) • Folklor i vez etničke grupe Matyó